Vodoopskrba

Pogon za proizvodnju pitke vode u mogućnosti je prerađivati površinsku vodu iz Dunava kao i podzemnu vodu iz zdenaca koji se nalaze na crpilištu “Cerić”. U cilju zaštite od zagađivanja vode za piće i drugih utjecaja koji mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost ili njenu izdašnost, Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta “Cerić” i Odlukom o zaštiti zahvata vode na Dunavu utvrđene su zone sanitarne zaštite izvorišta.

Trenutno se na postrojenju istovremeno koriste dunavska i podzemna voda, koje se miješaju, uglavnom s većim udjelom dunavske vode, obrađuju i šalju potrošačima. Dezinfekcija pitke vode obavlja se klorom, uz mogućnost korištenja i klor-dioksida.

Maksimalni kapacitet prerade je 300 l/s. Spremnik pitke vode – vodosprema kapaciteta 3.000 m³ izgrađena je 2018.g. Potrošnja se kreće od 18 l/s – u noćnim satima do 180 l/s za vrijeme povećane potrošnje u ljetnom periodu.

Uveden je HACCP sustav kontrole procesa proizvodnje i distribucije pitke vode za koji smo dobili certifikat 2010. godine.

Djelatnost odjela proizvodnje vode je kontinuirana proizvodnja pitke vode u skladu sa Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 30/23) te nadzor nad funkcioniranjem cijelog vodoopskrbnog sustava.

Sam proces proizvodnje pitke vode detaljno je prikazan u dijelu Proizvodnja pitke vode.

U sastavu odjela nalazi se služba za održavanje pogona i laboratorij.

Služba za održavanje pogona obavlja poslove preventivnog i korektivnog održavanja pogona za proizvodnju vode, crpilišta “Cerić”, stanica za povišenje tlaka i mjernih okana na vodovodnoj mreži te elektro opreme na crpnim stanicama za prepumpavanje kanalizacije.

Laboratorij obavlja kontrolu kvalitete vode: sirove, po fazama prerade, gotove pitke vode te kvalitetu pitke vode u sustavu.

Odjel vodoopskrbe na cijelom distributivnom vodoopskrbnom području brine o održavanju vodoopskrbnog sustava; vodovodne mreže i priključaka, hidrotehničke opreme u zasunskim komorama, hidrantima, izgradnji novih priključaka, zamjeni dotrajalih te sanaciji novih cjevovoda.

Iz vodoopskrbnog sustava, koji pored samog grada čine sjeverni i južni prsten, vodom se opskrbljuju Grad Vukovar (prigradska naselja Lipovača i Sotin), Bogdanovci, Borovo i Bršadin. U sjevernom prstenu su naselja Trpinja, Bobota, Ludvinci, Ćelije, Vera i Pačetin. U južnom prstenu su naselja Tompojevci, Mikluševci, Čakovci, Bokšić, Berak, Svinjarevci, Negoslavci i Petrovci.

Vodovod grada Vukovara d.o.o. Vukovar upravlja i održava na svom uslužnom distributivnom vodoopskrbnom području 387 km vodovodne mreže i više od 20.900 priključaka na sustav javne vodoopskrbe u slijedećim mjestima: Grad Vukovar, prigradska naselja Lipovača i Sotin, Općine Bogdanovci, Borovo, Negoslavci, Tompojevci, Trpinja. Na vodovodnoj mreži nalazi se oko 1.296 hidranata i više od 570 zasunskih komora. Zbog optimalne opskrbe vodom, na vodoopskrbnom sustavu izgrađene su 4 stanice za povišenje tlaka na cjevovodima i vodosprema sa dva bazena kapaciteta 3.000,00 m³ vode.

Odjel vodoopskrbe odgovoran je za kontinuirano funkcioniranje i održavanje vodoopskrbnog sustava. Sukladno tome, zaposlenici ovog odjela preventivnim i interventnim aktivnostima održavaju sve objekte i uređaje vodoopskrbnog sustava u stanju funkcionalne sposobnosti:

1. kontinuiranom kontrolom stanja vodoopskrbnih cjevovoda, hidranata, hidrotehničke opreme na cjevovodima i u zasunskim komorama,
2. otkrivanjem i otklanjanjem kvarova na vodoopskrbnim cjevovodima i priključcima,
3. redovitim održavanjem zasunskih komora na vodoopskrbnom sustavu,
4. redovitim ispiranjem cjevovoda preko hidranata.

U svrhu otklanjanja kvarova na cjevovodima i priključcima, odjel vodoopskrbe posjeduje mjerno vozilo s opremom za pronalaženje ‘nevidljivih’ istjecanja na vodovodnoj mreži.

Vodovod grada Vukovara d.o.o. svoju vodovodnu mrežu nastoji dograđivati svake godine, obavljati sanacije i rekonstrukcije te mijenjati dotrajale dijelove mreže novima, što dovodi do sigurnije i kvalitetnije voodoopskrbe te do smanjivanja gubitaka vode u vodovodnoj mreži. Gubici u našoj vodovodnoj mreži od 24,9% daleko su ispod prosjeka u Republici Hrvatskoj koji iznose oko 50%.